NASELJA

VELIKA SOLINA I GORNJI SELKOVAC

Velika Solina se nalazi na području između grada Gline i Pokuplja, U domovinskom ratu je naselje potpuno uništeno, a u poratnom razdoblju naselje je obnovljeno, ali sa puno manjim brojem stanovništva nego prije domovinskog rata. Godine 2007. osnovan je Zavičajni klub Velika Solina upravo iz tog razloga da pokuša okupiti raseljeno stanovništvo sa područja Velike Soline, zaseoka Radeniči ( Mala Solina ) koji gravitira prema Velikoj Solini i naselja Gornji Selkovac koje je u domovinskom ratu takodžer u potpunosti uništeno i raseljeno. Namjera Zavičajnog kluba Velika Solina o okupljanju raseljenog stanovništva većinom je i ostvarena, a na zgradu bivše područne škole koja je bila u Velikoj Solini prije domovinskog rata, a sada je dom ZKVS postavljenja je ploča ratne ambulante koja je bila u ovom prostoru 1991. godine i postavljena je spomen ploča poginulim braniteljima i civilima domovinskog rata sa područja Velike Soline i Gornjeg Selkovca, a unutrašnji prostor doma uređen je za sastanke i okupljanje članova ZKVS. Na prostoru ispred doma ZKVS ministarstvo branitelja postavilo je 2015. godine spomenik ( GOLUBICU ) masovne grobnice koja je bila na ovom području, a otvaranje istog planirano je na proljeće 2016. godine.

DONJE JAME

Zavičajno društvo “Ušće Gline” Donje Jame je osnovano 19.10.2008 god. u Donjim Jamama. Na osnivačkoj skupštini 24 utemeljitelja društva prihvatila su statut te izabrali predsjednika Josipa Milošića. Godine 2015 na izvanrednoj skupštini za predsjednika je izabran Dejan Rastovski. Društvo je osnovano ciljem okupljanja mještana(članova) i organiziranje okupljanja svih drugih građana koji žive u RH i inozemstvu koji su na bilo koji način povezani sa naseljem Donje Jame,promicanje i očuvanje naselja Donje Jame u povijsnom,kulturnom i gospodarskom pogledu,poticanje gospodarskog razvitka naselja u smislu seoskog turizma, lova i ribolova,predlaganje mjera radi očuvanja i zaštite prirodnih dobara(ušće rijeke Gline i Kupe,šume i dr.), povezivanje putem zajedničkih interesa s ostalim zavičajnim društvima i klubovima,organiziranje društvenih, kulturnih i sportsko – rekreativnih aktivnosti svojih članova, niz drugih dobronamjernih i svrsishodnih aktivnosti od općeg interesa za članove društva i mještana Donjih Jama. Godine 2011 članovi društva i obitelji poginulih podižu spomen obilježje za sve poginule mještane Donjih Jama. Poginulo je 18 civila i jedan branitelj. Selo Donje Jame 26. srpnja na dan Sv. Ane (zaštitnica sela) obilježava dan sela.

MARINBROD

Prvo naselje koje pripada Gradu Glini iz smjera Petrinje je Marinbrod.
Naselje se ovim imenom zove od 1. siječnja 1799. godine, a dobilo ga je po dobročiniteljici, mještanki Mari Sigur za njenoga života.
Kako je prošlost ovoga kraja prolazila burna i teška vremena stanovnici su se međusobno pomagali. Više puta selo je spaljeno do temelja, ali svaki put se uzdiglo još snažnije.
Kao selo s hrvatskim stanovništvom 1991. godine je uništeno, stanovnici protjerani, a oni seljani koji su ostali kod kuća poubijani. Završetkom Domovinskog rata narod se polagano vraćao i obnavljao svoje domove. Ubrzo zatim seljani su se organizirali u udrugu Zavičajni klub Marinbrod. Uredili ssu zelene površine, centar sela, izgradili kapelicu Blaženog kardinala Alojzija Stepinca, obnovili zgradu Zavičajnog kluba i Staru školu, izgradili Hrvatsku korablju s Etno-muzejom i pratećim gospodarskim zgradama. Pri svečanom obilježavanju 200 godina imena sela 1999. izdana je i monografija Slike prošlosti-Marinbrod.
Od kulturnih- zabavnih- športskih manifesacija koje se ovdvijaju na području Marinbroda, za istaknuti su „Banovina fest“- natjecanje pjevača amatera, “Kobasijada“- izbor najbolje tradicionalne domaće kobasice, Izbor najuzornije hrvatske seoske žene, Revitalizacija kulturne baštine Marinbrod 1999.-2004., Dani ekopoljoprivrede i agroturizma 2004., Banfest- izložba i prodaja proizvoda naroda i nacionalnih manjina Banovine, Seoska olimpijada, Rafting rijekom Glinom.
U realizaciji svih navedenih, a i mnogih izostavljanih aktivnosti, najzaslužniji je predsjednik ZKM-a Ivo Žinić, sadašnji župan Sisačko-moslavačke županije.

NOVO SELO GLINSKO

Novo Selo se spominje od 1731.g.
Od 1900.g. se zove Novo Selo Glinsko.
U Domovinskom ratu je u potpunosti razruseno i zapaljeno.
Poslije Domovinskog rata je obnovljeno.
Kapela svetog Blaza koja se nalazi u selu, izgradena je 1939.g. U domovinskom ratu je do temelja srusena i zapaljena. 1998.g. posvecen je temelj za novu kapelu, a blagoslovljena je 2001.g.
1986.g. u Novom Selu osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo koje djeluje sve do danas.
Ono što Novo Selo Glinsko čini posebnim je tenk koji je 1997.g. premjesten sa vrha sela na početak sela kako bi mještane podsjećao na pobjedu u domovinskom ratu.
7.8.1996.g. medu prvima u Hrvatskoj mještani Novog Sela napravili su grobnicu i podigli spomenik za ubijene i nestale mjestane Novoselcane.

PREKOPA

Selo Prekopa nalazi se u dolini rijeke Gline, a od Gline je udaljeno otprilike 4 kilometra. Naziv precopa ili praecopa prvotno je bio naziv za cestu, a onda i za naselje te se prvo spominje 1274. godine. Zajedno s naseljem Kihalac postoji udruga naselja Prekopa i Kihalac te su mještani sela zajedničkim snagama izgradili društveni dom koji se nalazi u Prekopi. Kihalac i Prekopu dijeli potok. Prekopa i Kihalac zajedno broje oko 250 stanovnika.

HAĐER

Naselje Hađer mjesto je rođenja gradonačlenika Stjepana Kostanjevića koji nastoji svojim ratnim iskustvima i znanjem doprinijeti razvoj ovog naselja.
Dan mjesta Hađer slavi se od lipnja 2015. godine u znak sjećanja na 28. lipnja 2014. godine, kad je obnovljenu Kapelu Majke Božje Lurdske blagoslovio biskup sisački. U znak sjećanja na sve poginule hrvatske branitelje i civile u Domovinskom ratu, i sve poginule i stradale mještane u Drugom svjetskom ratu i poraću iste godine podignuto je i otkriveno spomen obilježje.

DVORIŠĆE

U naselju Dvorišće nalazi se čuvena kapela Sv. Jantola smještena na uzvisini naselja odakle dominira krajolikom. Valja istaknuti da je u naselju rođen i prvi gradonačelnik Grada Gline, gospodin Marko Sremić koji je zaslužan za poslijeratnu obnovu gospodarstva, infrastrukture i stambenih objekata te povrat stanovništva iz prognanstva, kao i za naseljavanje građana iz BiH koji su morali napustiti svoja ratom uništena područja. Samo naselje Dvorišće poznato je po brojnim vinogradima koji su svojevrsni simboli ovog naselja.